ZAKON O GRADNJI

Ovim se Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, tehnička svojstva, uporabljivost i promet građevnih proizvoda, ustrojstvo građevinske inspekcije, određuju se bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu, uređuje se provedba upravnih i drugih postupaka te prava i obveze tijela državne uprave, pravnih i fizičkih osoba s tim u vezi.

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na projektiranje, građenje i uklanjanje rudarskih objekata i postrojenja određenih posebnim zakonom.

Članak 2.

Projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, promet i dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda, te izdavanje akata s tim u vezi, obavlja se prema odredbama ovoga Zakona, i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te prema odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, hrvatskih norma i pravila struke, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevine ne smiju se ugroziti život i zdravlje ljudi, okoliš, priroda, druge građevine i stvari, niti stabilnost tla na okolnom zemljištu.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na građenje nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, adaptaciju, održavanje i uklanjanje građevine, ako ovim Zakonom ili drugim propisom donesenim u skladu s ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Članak 3.

Na postupovna pitanja u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Na pitanja glede građevnih proizvoda koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se uređuje opća sigurnost proizvoda i opći tehnički zahtjevi za proizvode.

Za određene vojne građevine, građevine od posebnog značenja za obranu Republike Hrvatske ili za druge građevine, kada je to potrebno u postupcima koji se vode prema ovom Zakonu, posebnim zakonom propisat će se posebne mjere radi zaštite tajnih podataka.

Sve potvrde, mišljenja, suglasnosti i drugi akti tijela državne uprave te pravnih i fizičkih osoba s javnim ovlastima, čija je obveza pribavljanja, odnosno izdavanja propisana ili posebnim zakonom u vezi s postupkom uređenim ovim Zakonom, moraju se izdati u roku od trideset dana od dana primitka pismena kojim se pozivaju da takvu potvrdu, mišljenje, suglasnost ili drugi akt izdaju. Ako navedeno tijelo, odnosno osoba ne izda ili ne odbije izdati zatraženu potvrdu, mišljenje odnosno drugi akt, smatra se da je potvrda, mišljenje, suglasnost, odnosno drugi akt izdana bez primjedbi, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 4.

Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

– projektiranje jest izrada projekata čija je obveza izrade propisana ovim Zakonom,

– građenje jest izvođenje radova (pripremnih radova, zemljanih radova, radova na izradi građevinskih konstrukcija, građevinsko-instalaterskih radova, građevinsko-završnih radova, radova na ugradnji građevnih proizvoda, ugradnji postrojenja ili opreme, te drugih radova) radi podizanja nove građevine, rekonstrukcije, adaptacije i održavanja uporabljive građevine ili radi promjene stanja u prostoru,

– rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.),

– adaptacija jest sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,

– održavanje jest izvođenje radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je građevina izgrađena,

– građevina jest sve što je nastalo građenjem i povezano je s tlom, a sastoji se od građevnog sklopa ili građevnog sklopa i ugrađenog postrojenja odnosno opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja povezana s tlom, te objekti povezani s tlom koji nisu nastali građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora,

– složena građevina jest skup međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina,

– obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše dva stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m 2 , a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici. Nadzemnom etažom smatra se i tavanska etaža namijenjena stanovanju,

– jednostavna građevina jest ona koja sadrži jednostavnu nosivu konstrukciju i za koju je nužna samo provjera ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti,

– privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i slično,

– građevni sklop jest skup svrhovito povezanih građevnih proizvoda uključujući i građevinske instalacije i opremu koja nije izravno povezana s tehnološkim procesom,

– građevni proizvod jest bilo koja stvar koja je proizvedena, izdvojena ili na drugi način dobivena, neovisno o stupnju prerade, a namijenjena je za građenje,

– tehnička specifikacija jest norma na koju upućuje tehnički propis, te tehničko dopuštenje,

– postrojenje jest skup svrhovito povezane opreme koja služi obavljanju tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina,

– oprema jesu pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu i služe tehnološkom ili drugom procesu kojemu je namijenjena građevina,

– ugradnja jest postupak kojim se građevni proizvodi, instalacije, oprema ili postrojenja povezuju i postaju sastavnim dijelom građevine, te se bez izvođenja radova ili utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu ne mogu ukloniti iz građevine,

– pripremni radovi jesu građenje privremenih građevina i izvođenje drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja,

– gradilište jest prostor, uključujući i privremeno zauzeti prostor, na kojemu se gradi, rekonstruira, adaptira, izvode radovi na održavanju ili uklanjanja građevina, kao i prostor potreban za omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja,

– uklanjanje građevine ili njezina dijela jest izvođenje radova kojima se ruši ili rastavlja građevina ili njezin dio, radi njenog uklanjanja s mjesta gdje se nalazi, a koje izvođenje radova uključuje i zbrinjavanje zatečenog otpada u građevini i na građevnoj čestici, građevinskog materijala i otpada nastalog rušenjem, odnosno rastavljanjem građevine, te dovođenje građevinske čestice odnosno zemljišta na kojemu se je nalazila građevina u uredno stanje,

– uporabljiva građevina jest ona građevina za koju je izdana uporabna dozvola, građevina za koju se ne izdaje uporabna dozvola ako je izgrađena na temelju i u skladu s potvrđenim glavnim projektom ili drugim odgovarajućim aktom tijela državne vlasti i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena,

– lokacijski uvjeti su uvjeti određeni lokacijskom dozvolom, izvodom iz prostornog plana ili na drugi način u skladu s kojima se prema posebnom zakonu provode zahvati u prostoru.

Članak 5.

Upravne poslove te normativne i stručno-analitičke poslove u vezi s uporabljivošću građevnih proizvoda i dokazivanja sukladnosti građevine, obavlja Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) Uprava za graditeljstvo.

II. BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, DRUGI UVJETI ZA GRAĐEVINU I TEHNIČKA SVOJSTVA GRAĐEVNIH PROIZVODA

Članak 6.

Svaka građevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja, mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom zakonu, te drugim uvjetima propisanim posebnim propisima koji su od utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu.

Bitni zahtjevi za građevinu odnose se na mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od požara, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, sigurnost u korištenju, zaštitu od buke te uštedu energije i toplinsku zaštitu.

Građevinsko-tehničke uvjete za građenje i uporabu građevnih proizvoda koji se smatraju povoljnijim za okoliš i za koje je radi toga prema posebnom propisu predviđena mogućnost smanjenja prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske odprometa roba i usluga propisuje ministar nadležan za zaštitu okoliša i prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

MehaniČka otpornost i stabilnost

Članak 7.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da tijekom građenja i uporabe predvidiva djelovanja ne prouzroče:

– rušenje građevine ili njezina dijela,

– deformacije nedopuštena stupnja,

– oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,

– nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

ZaŠtita od poŽara

Članak 8.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se u slučaju požara:

– očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom,

– spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,

– spriječi širenje vatre na susjedne građevine,

– omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,

– omogući zaštita spašavatelja.

Higijena, zdravlje i zaŠtita okoliŠa

Članak 9.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da ne ugrožava higijenu i zdravlje ljudi, radni i životni okoliš, posebice zbog:

– oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.),

– opasnih zračenja,

– onečišćenja voda i tla,

– neodgovarajućeg odvođenja otpadnih voda, dima, plinova te tekućeg otpada,

– nepropisnog postupanja s krutim otpadom,

– sakupljanja vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.

Građevne proizvode i opremu mora se u građenju izabrati, izvesti, ugraditi ili povezati, preinačiti i održavati tako da zbog kemijskih, fizikalnih ili drugih utjecaja ne može doći do opasnosti, smetnji, šteta ili nedopustivih oštećenja tijekom uporabe građevine.

Sigurnost u koriŠtenju

Članak 10.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se tijekom njezine uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opeklina, električnog udara i eksplozije.

ZaŠtita od buke

Članak 11.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini bude na takvoj razini da ne ugrožava zdravlje te da osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad.

UŠteda energije i toplinska zaŠtita

Članak 12.

Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovoga korištenja bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.

Odstupanje od bitnih zahtjeva za graĐevinu

Članak 13.

U slučaju rekonstrukcije ili adaptacije pojedinačne građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno građevine u kojoj se osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad može se odstupiti od nekih bitnih zahtjeva za građevinu uz pribavljenu suglasnost Ministarstva.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka može se izdati na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva kulture za građevinu upisanu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva rada i socijalne skrbi u slučaju rekonstrukcije ili adaptacije građevine u kojoj se osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, te drugih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima određenih posebnim zakonima.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka neće se izdati ako tehničkim rješenjem građevine ili drugom mjerom nije na pouzdani način u zadovoljavajućoj mjeri nadomješteno odstupanje od bitnog zahtjeva za građevinu.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

Nesmetan pristup i kretanje u graĐevini

Članak 14.

Građevine javne i poslovne namjene moraju biti projektirane i izgrađene tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.

Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju biti projektirane i izgrađene tako da je moguća njihova jednostavna prilagodba za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova.

Uvjete i način nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama smanjene pokretljivosti u građevinama iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete i način jednostavne prilagodbe građevina iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: ministar) uz suglasnost ministra unutarnjih poslova.

TehniČka svojstva graĐevnih proizvoda

Članak 15.

Tehnička svojstva građevnih proizvoda moraju biti takva da u predviđenom roku trajanja građevine uz propisanu ugradnju sukladno namjeni te građevine, uz propisano, odnosno određeno održavanje podnose sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaja okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.

TehniČki propisi

Članak 16.

Tehničkim propisima se razrađuju, odnosno propisuju, u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi, i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama, njihovim građenjem i održavanjem građevine.

Tehničkim propisom kojim se izravno ili upućivanjem na tehničku specifikaciju propisuje tehničko svojstvo, koja mora imati građevni proizvod, propisuje se i način dokazivanja uporabljivosti i radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda s tehničkom specifikacijom.

Tehničke propise donosi ministar.

Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Članak 17.

Ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu te prethodna istraživanja bitna za projektiranje, građenje ili održavanje građevina, obavljaju ovlaštene pravne osobe.

Ovlaštenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje poslova ispitivanja i istraživanja iz stavka 1. ovoga članka glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih istraživanja, neovisnosti u odnosu na osobe koje sudjeluju u projektiranju, građenju ili održavanju građevine i način dokumentiranja rezultata ispitivanja, odnosno prethodnih istraživanja, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 2. ovoga članka te uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, propisuje ministar pravilnikom.

Uvjeti za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga članka koji se odnose na ispitivanje i istraživanje vezano uz zaštitu od požara propisuju se uz suglasnost ministra unutarnjih poslova.

Članak 18.

Podzakonski propisi čija je obveza donošenja propisana posebnim zakonima, a koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu ili na drugi način postavljaju uvjete za građenje ili održavanje građevine donose se uz suglasnost ministra.

Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na donošenje dokumenata prostornog uređenja i druge propise s područja prostornog uređenja.

TehniČko dopuŠtenje

Članak 19.

Tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda za koji nije donesen tehnički propis, niti hrvatska norma sukladna načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, odnosno građevnog proizvoda čija tehnička svojstva znatno odstupaju od svojstava određenih tehničkim propisom ili takvom hrvatskom normom. Osim toga tehničkim dopuštenjem utvrđuje se i način dokazivanja uporabljivosti građevnog proizvoda, te radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti tehničkih svojstava građevnog proizvoda.

Odluka o donošenju tehničkog dopuštenja objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Ministarstvo vodi evidenciju donesenih tehničkih dopuštenja.

Članak 20.

Tehničko dopuštenje na prijedlog proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda donosi ovlaštena pravna osoba nakon ispitivanja tehničkih svojstava građevnog proizvoda koje se provodi prema smjernicama za tehničko dopuštenje ili prvim ispitivanjem tehničkih svojstava proizvoda i utvrđivanjem uporabljivosti tog proizvoda.

Tehničko dopuštenje važi do donošenja odgovarajućega tehničkog propisa ili hrvatske norme sukladne načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, odnosno do roka na kojeg je izdano, a najduže pet godina od dana objave u »Narodnim novinama«. Na prijedlog proizvođača odnosno uvoznika građevnog proizvoda važenje tehničkog dopuštenja može se jednom produljiti za najduže pet godina.

Tehničko dopuštenje nije upravni akt.

Troškove donošenja tehničkog dopuštenja snosi proizvođač odnosno uvoznik građevnog proizvoda koji je predložio njegovo donošenje.

Članak 21.

Tehničko dopuštenje može se staviti izvan snage ako se utvrdi da građevni proizvod za kojeg je doneseno nema tehnička svojstva koja pod uvjetima iz članka 15. ovoga Zakona osiguravaju da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.

Odluku o stavljanju izvan snage tehničkog dopuštenja donosi ministar.

Odluka o stavljanju izvan snage tehničkog dopuštenja objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 22.

Ovlaštenje za donošenje tehničkog dopuštenja daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje poslova donošenja tehničkog dopuštenja glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate postupka i poslova u vezi s donošenjem tehničkog dopuštenja, neovisnosti osobito u odnosu na proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda, sadržaj i način izrade smjernica za donošenje tehničkog dopuštenja, metode vrednovanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz ispitivanje tehničkih svojstava građevnog proizvoda u postupku donošenja tehničkog dopuštenja, oblik i sadržaj tehničkog dopuštenja, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, te sadržaj i način vođenja evidencije donesenih tehničkih dopuštenja, propisuje ministar pravilnikom.

Strano tehniČko dopuŠtenje

Članak 23.

Europsko tehničko dopuštenje koje donosi članica Europske organizacije za tehnička dopuštenja (EOTA) i nacionalno tehničko dopuštenje koje donosi nacionalno tijelo strane države ovlašteno za donošenje tehničkih dopuštenja (u daljnjem tekstu: strano tehničko dopuštenje) može se primijeniti u Republici Hrvatskoj ako je donijeta odluka o njegovom preuzimanju.

Odluku o preuzimanju stranoga tehničkoga dopuštenja na prijedlog proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda donosi ministar po prethodno pribavljenom mišljenju pravne osobe ovlaštene za donošenje tehničkog dopuštenja.

Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje pitanje donošenja, važenja, troškova donošenja i stavljanja izvan snage tehničkog dopuštenja, na odgovarajući se način primjenjuju na donošenje odluke iz stavka 2. ovoga članka, odnosno na preuzeto strano tehničko dopuštenje.

Odluka iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

III. DOKAZIVANJE UPORABLJIVOSTI I STAVLJANJE U PROMET GRAĐEVNIH PROIZVODA

Članak 24.

Građevni proizvod može se staviti u promet i rabiti za građenje samo ako je dokazana njegova uporabljivost.

Građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna svojstvima određenim normom na koju upućuje tehnički propis, tehničkim dopuštenjem (u daljnjem tekstu: tehničke specifikacije) ili tehničkim propisom.

Uporabljivost građevnog proizvoda dokazuje se certifikatom sukladnosti građevinskog proizvoda ili izjavom o sukladnosti građevinskog proizvoda (u daljnjem tekstu: isprave o sukladnosti), koje se izdaju nakon provedbe odnosno osiguranja provedbe postupka ocjenjivanja sukladnosti tehničkih svojstava proizvoda s tehničkim svojstvima određenim za taj proizvod tehničkom specifikacijom ili tehničkim propisom.

Postupak ocjenjivanja sukladnosti

Članak 25.

Sukladnost građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom, odnosno tehničkim propisom u postupku ocjenjivanja sukladnosti ocjenjuje, odnosno osigurava se provedbom jedne ili više sljedećih radnji:

– početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda od strane proizvođača,

– početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda od strane pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti,

– ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu ispitivanja od strane proizvođača ili pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti,

– ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje iz skupine pripremljene za isporuku, odnosno na tržištu ili na gradilištu iz isporučene skupine od strane pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti,

– stalne unutarnje kontrole proizvodnje koju provodi proizvođač,

– početnog nadzora proizvodnog pogona i početnog nadzora unutarnje kontrole proizvodnje koje provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti,

– stalnog nadzora, procjene i ocjene unutarnje kontrole proizvodnje koju provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti.

Pravne osobe ovlaštene za provedbu radnji ocjenjivanja sukladnosti, o svakoj radnji iz stavka 1. ovoga članka koja je provedena ili se provodi, izdaju dokument i dostavljaju ga pravnoj osobi ovlaštenoj za izdavanje certifikata sukladnosti građevnog proizvoda, proizvođaču, odnosno uvozniku koji je trajno čuvaju.

Pravne osobe ovlaštene za provedbu radnji ocjenjivanja sukladnosti dužne su osobama ovlaštenim za provedbu nadzora glede ispunjavanja uvjeta u vezi uporabljivosti građevnih proizvoda omogućiti uvid u sve radnje i dokumente vezane za dokazivanje sukladnosti građevnih proizvoda.

Članak 26.

Ovlaštenje za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti, odnosno za provedbu pojedinih radnji koje se provode u tom postupku za pojedine vrste građevnih proizvoda, daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje postupaka, odnosno pojedinih radnji ocjenjivanja sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate provedbe tih postupaka, neovisnosti osobito u odnosu na proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda te na osobu koja izdaje ispravu o sukladnosti, metode vrednovanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz postupke i radnje ocjenjivanja sukladnosti, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka te uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, propisuje ministar pravilnikom.

Isprave o sukladnosti

Članak 27.

Ispravama o sukladnosti potvrđuje se da su provedene, odnosno da se provode propisane radnje u postupku ocjenjivanja sukladnosti, da je u tom postupku utvrđena sukladnost građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom ili tehničkim propisom, te da se proizvod može staviti u promet i rabiti za građenje.

Certifikat sukladnosti građevnog proizvoda izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda, koji snosi troškove njegova izdavanja.

Certifikat sukladnosti građevnog proizvoda može se izdati samo ako je proizvođač proveo ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 3. i 5. ovoga Zakona, te ako je pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti provela ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 2., 6. i 7., a po potrebi i podstavka 4. ovoga Zakona, propisane za ocjenjivanje sukladnosti tog proizvoda.

Izjavu o sukladnosti građevnog proizvoda može se izdati samo ako je proizvođač proveo ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 1. i 5., a po potrebi i podstavka 3. ovoga Zakona i ako je pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti provela ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 6., a po potrebi i podstavka 7. ovoga Zakona, odnosno ako proizvođač provodi radnju iz članka 25. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona i ako je pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti provela radnju iz članka 25. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, odnosno ako je proizvođač proveo ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 1. i 5. ovoga Zakona, propisane za ocjenjivanje sukladnosti tog proizvoda.

Izjavu o sukladnosti građevnog proizvoda izdaje proizvođač, odnosno uvoznik građevnog proizvoda.

Ministarstvo vodi evidenciju izdanih isprava o sukladnosti.

Sadržaj isprava o sukladnosti propisuje ministar pravilnikom.

Članak 28.

Isprava o sukladnosti može se staviti izvan snage ako se utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za njeno izdavanje ili ako se utvrdi da su ti uvjeti prestali postojati.

Odluku o stavljanju izvan snage isprave o sukladnosti donosi ministar.

Članak 29.

Ovlaštenje za davanje certifikata sukladnosti građevnog proizvoda daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje poslova davanja certifikata sukladnosti glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za davanje certifikata sukladnosti, neovisnosti osobito u odnosu na proizvođača odnosno uvoznika građevnog proizvoda te na osobu koja provodi postupke i radnje ocjenjivanja sukladnosti, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, sadržaj isprave o sukladnosti, pobliže uvjete za davanje isprave o sukladnosti, te način vođenja i sadržaj evidencije izdanih isprava o sukladnosti, propisuje ministar pravilnikom.

TehniČke upute i znak sukladnosti

Članak 30.

Proizvođač, odnosno uvoznik građevnog proizvoda dužan je prije stavljanja u promet, odnosno ugradnje građevnog proizvoda izraditi tehničke upute koje moraju sadržavati podatke značajne za ugradnju i uporabu građevnog proizvoda. Tehničke upute i podaci moraju biti pisani latiničnim pismom na hrvatskom jeziku tako da su distributeru i korisniku razumljive.

Građevni proizvod za kojeg je izdana isprava o sukladnosti označava se znakom sukladnosti.

Građevni proizvod ne smije se stavljati u promet niti distribuirati bez tehničke upute i znaka sukladnosti.

Distributer građevnog proizvoda dužan je osigurati da tehnička svojstva, odnosno uporabljivost građevnog proizvoda tijekom njegove distribucije ostanu nepromijenjena.

Način označavanja i sadržaj oznake građevnih proizvoda te oblik i sadržaj znaka sukladnosti propisuje ministar pravilnikom.

Strane isprave i znakovi o sukladnosti i strani dokumenti o radnjama dokazivanja sukladnosti

Članak 31.

Strana isprava o sukladnosti i znak sukladnosti važe u Republici Hrvatskoj ako je to određeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku.

Dokumenti o radnjama ocjenjivanja sukladnosti izdani od osobe koja je ovlaštena za provedbu tog ocjenjivanja prema propisima strane države priznaju se u Republici Hrvatskoj ako je između strane osobe koja je izdala takav dokument i pravne osobe ovlaštene za provedbu odgovarajuće radnje ocjenjivanja sukladnosti prema ovom Zakonu sklopljen ugovor o međusobnom priznavanju tih dokumenata i pod uvjetima određenim tim ugovorom, ako je Ministarstvo izdalo suglasnost na taj ugovor.

Dokumenti o radnjama ocjenjivanja sukladnosti koje izdaje strani proizvođač građevnog proizvoda priznaju se u Republici Hrvatskoj ako pravna osoba ovlaštena za izdavanje certifikata sukladnosti građevnog proizvoda potvrdi da su izdani u skladu s tehničkim propisom odnosno tehničkom specifikacijom za određeni proizvod donesenim u skladu s ovim Zakonom.

Sastavni dio potvrde iz stavka 3. ovoga članka je prijevod na hrvatski jezik dokumenata koji se potvrđuju.

IV. SUDIONICI U GRADNJI

Članak 32.

Sudionici u gradnji jesu:

– investitor,

– projektant,

– revident,

– izvođač,

– nadzorni inženjer.

Investitor

Članak 33.

Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.

Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane ovim Zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane ovim Zakonom.

Fizička osoba koja je investitor obiteljske kuće, ili jednostavne građevine za svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja te obiteljske kuće ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit.

Članak 34.

Ako se tijekom građenja građevine promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora pisano u roku od petnaest dana od nastale promjene obavijestiti tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu i uz obavijest priložiti dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik građevine za koju je izdana građevinska dozvola.

Projektant

Članak 35.

Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje prema posebnom Zakonu i propisima donijetim na temelju toga Zakona.

Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom Zakonu.

Članak 36.

Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.

Glavni projektant tijekom projektiranja osigurava i koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika.

Glavni projektant može biti istovremeno i projektant određene vrste projekata.

Za građevine i radove za koje je potrebna kontrola projekata, glavni projektant odnosno projektant dijela projekta koji podliježe kontroli može biti osoba iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona koja ima visoku stručnu spremu odgovarajuće struke.

IzvoĐaČ

Članak 37.

Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.

Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti.

Osoba iz stavka 2. ovoga članka može započeti obavljati djelatnost građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova samo ako ima suglasnost Ministarstva.

Suglasnost iz stavka 3. ovoga članka izdaje se po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva ministar. Članove povjerenstva imenuje ministar na prijedlog strukovnih udruga. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga.

Iznimno, od stavka 2. ovoga članka investitor fizička osoba može sam graditi obiteljsku kuću i pomoćne građevine iz članka 116. točke 4. podstavka 1. ovoga Zakona ako je to za potrebe njegovoga stambenog zbrinjavanja u skladu sa Zakonom o područjima od posebne državne skrbi, odnosno u skladu sa Zakonom o obnovi.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka suglasnost nije potrebna za obavljanje poslova građenja obiteljske kuće, za radove i jednostavne građevine iz članka 116. ovoga Zakona kao i za radove i jednostavne građevine iz članka 117. ovoga Zakona.

Protiv suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.

Uvjete i mjerila za davanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka, odnosno oduzimanja suglasnosti propisuje ministar pravilnikom uz suglasnost ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ministra gospodarstva i ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a odnose se na:

– minimalni broj stručnih osoba i njihovu stručnu osposobljenost u rukovođenju radova,

– minimalni broj stručnih osoba i radnika iz struke, te njihovu stručnu osposobljenost za vrstu radova koju obavlja izvođač,

– tehničku i drugu opremljenost za poslove koje obavlja izvođač u odnosu na vrstu djelatnosti ili radove.

Članak 38.

U slučaju izvođenja građevinskih i drugih radova na građevini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ove radove može izvoditi samo izvođač koji zadovoljava i uvjete propisane posebnim propisom.

Članak 39.

Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, projektom određenim ovim Zakonom i pri tome:

– radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu i lokacijski uvjeti,

– ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom,

– osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme po posebnom propisu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) izdane od za to ovlaštenih tijela za koje je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku,

– prilikom građenja povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje zadovoljavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanja poslova,

– sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine, osim za obiteljsku kuću i jednostavnu građevinu.

Članak 40.

Izvođač imenuje inženjera gradilišta odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta odnosno voditelj radova odgovorni su za provedbu članka 39. ovoga Zakona.

Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje jednog od izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 39. ovoga Zakona, te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom građenja.

Glavni inženjer gradilišta može biti istovremeno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.

Članak 41.

Za glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta može se imenovati diplomirani inženjer, odnosno inženjer odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Za voditelja radova određene vrste može se imenovati diplomirani inženjer odgovarajuće struke, odnosno inženjer odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka za voditelja radova na obiteljskoj kući i jednostavnoj građevini može se imenovati osoba sa srednjom stručnom spremom odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Za voditelja manje složenih radova određenih suglasnošću Ministarstva iz članka 37. stavka 3. ovoga Zakona može se imenovati osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Članak 42.

Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova za građevine i radove za koje je potrebna kontrola glavnog projekta, mora biti diplomirani inženjer odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

Na gradilištu obiteljske kuće, odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno pojedine radove osim osoba iz članka 38. ovoga Zakona može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Na gradilištu jednostavne građevine odgovorna osoba koja vodi građenje odnosno pojedine radove osim osoba iz članka 38. ovoga Zakona može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Nadzorni inŽenjer

Članak 43.

Nadzorni inženjer je fizička osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona, koji se provodi u ime investitora.

Kada investitor obavljanje stručnog nadzora građenja povjeri pravnoj osobi, nadzornog inženjera imenuje ta pravna osoba, ako nije ugovoreno drukčije.

Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik pravne osobe koja je izvođač građevine, odnosno radova nad kojima treba provoditi stručni nadzor.

Stručni nadzor nad građenjem građevine, odnosno izvođenjem pojedinih radova za koje je propisana obveza kontrole projekata može provoditi osoba koja, osim uvjeta propisanih posebnim zakonom i propisima donesenim na temelju tog zakona, ima visoku stručnu spremu odgovarajuće struke.

Članak 44.

U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan je:

– nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, projektima, ovim Zakonom i posebnim propisima,

– utvrditi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje geodetskih poslova i ima li izvođač suglasnost za obavljanje poslova građenja,

– odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku u slučajevima kada je ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projektom određena takva obveza,

– pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama,

– sastaviti završno izvješće.

U provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inženjer dužan je odrediti način na koji će se otkloniti nedostatak građenja građevine upisom u građevinski dnevnik u slučaju ako:

– izvođač ne osigura dokumentaciju iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona na propisani način,

– dokumentacijom iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta sukladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, posebnih propisa ili glavnog projekta,

– izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne zadovoljavaju uvjete iz ovoga Zakona za obavljanje tih djelatnosti,

– iskolčenje građevine nije u skladu s elaboratom o iskolčenju građevine ili glavnim projektom, odnosno ako iskolčenje građevine nije provela osoba ovlaštena za obavljanje geodetskih poslova,

– se na gradilištu na kojem je prisutno više od jednog izvođača ne provode mjere zaštite sigurnosti i zdravlja prema posebnom propisu.

Članak 45.

Stručni nadzor građenja obiteljske kuće provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite.

Stručni nadzor građenja jednostavne građevine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti osim u slučaju građenja jednostavne građevine iz članka 116. točke 1. i 4. ovoga Zakona.

Članak 46.

Ako se na određenoj građevini izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, stručni nadzor može provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. U tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je imenovati glavnoga nadzornog inženjera.

Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Za građevine, odnosno radove za koje je potrebna kontrola projekta glavni nadzorni inženjer može biti samo osoba iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona koja ima visoku stručnu spremu.

Glavni nadzorni inženjer može biti istovremeno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova. Ako jedan nadzorni inženjer provodi nadzor nad više vrsta radova tada on preuzima i odgovornost za svaku vrstu radova prema stavku 1. ovoga članka i odgovornost glavnoga nadzornog inženjera.

Revident

Članak 47.

Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području koje je predmet kontrole projekta, koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području koje je predmet kontrole glede projektiranja.

Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i oduzima ministar po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga.

Pobliže uvjete glede radnog i stručnog iskustva za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno načina kojima se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom.

Članak 48.

Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.

Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće zadovoljava zahtjeve iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva.

Popis revidenata objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Obavljanje poslova projektiranja i struČnog nadzora graĐenja

Članak 49.

Pravo na obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja prema ovom Zakonu u svojstvu odgovorne osobe ima samo fizička osoba koja nosi strukovni naziv »ovlašteni arhitekt« i »ovlašten inženjer« sukladno posebnom propisu.

Članak 50.

Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu, projektantskom društvu ili drugoj pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost (u daljnjem tekstu: osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora).

Osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona, te osigurati da obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri.

Osoba registrirana za djelatnost projektiranja odgovorna je da projekt ili dio projekta kojeg je izradila odgovara propisanim zahtjevima.

Osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora može obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora ako za obavljanje tih djelatnosti ima suglasnost Ministarstva.

Suglasnost iz stavka 4. ovoga članka izdaje se po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga.

Uvjete za obavljanje djelatnosti iz stavka 4. ovoga članka glede osoba i tehničke opremljenosti, te sredstava kojima osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja te uvjete za oduzimanje te suglasnosti, propisuje ministar pravilnikom.

Protiv suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.

Članak 51.

Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koja nije osnovana kao projektantsko društvo, može obavljati tu djelatnost ako ima uposlena ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Članak 52.

Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer stječe pravo na samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (u daljnjem tekstu: Komora).

Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, osniva se upisom u upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja Komore.

Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer koji samostalno obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može obavljati te poslove pod uvjetom da nije u radnom odnosu.

Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer može imati samo jedan ured.

Članak 53.

Više ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera mogu imati zajednički projektantski ured (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava, ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom.

Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri koji namjeravaju imati zajednički ured dužni su na temelju sklopljenog ugovora iz stavka 1. ovoga članka podnijeti prijavu Komori.

Zajednički ured osniva se upisom u Upisnik zajedničkih ureda Komore.

Upis iz stavka 3. ovoga članka Komora je dužna obaviti u roku od petnaest dana od dana podnošenja prijave.

Članak 54.

Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda.

Članak 55.

Dva ili više ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera upisanih u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera mogu osnovati projektantsko društvo.

Projektantsko društvo osniva se kao javno trgovačko društvo.

Članak 56.

Pisanim ugovorom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obveze članova društva, odnosno preostalih članova društva u slučaju smrti kojega od članova društva te prava nasljednika umrlog člana društva.

Članak 57.

Za osnivanje projektantskog društva, ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri osnivači dužni su imati prethodnu suglasnost Komore, koja ocjenjuje je li ugovor o osnivanju sukladan zakonu, Statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu strukovne etike. Bez te suglasnosti ne može se upisati u sudski registar.

Projektantsko društvo dužno je obavijestiti Komoru o upisu u sudski registar, najkasnije u roku od tri dana od dana primitka rješenja nadležnog suda.

Komora je dužna osnovano projektantsko društvo upisati u Upisnik projektantskih društava najkasnije u roku od tri dana od dana primitka obavijesti o upisu u sudski registar.

Projektantsko društvo niti njegovi pojedini članovi - ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri ne mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja prije nego što budu upisani u Upisnik projektantskih društava.

Članak 58.

Ako Komora utvrdi da se djelovanjem projektantskog društva, ugovorima sklopljenim između projektantskog društva i njegovih članova te uvjetima pod kojima ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri obavljaju svoju djelatnost teže povređuju odredbe ovoga Zakona, Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, statuta Komore ili Kodeksa strukovne etike, može rješenjem zabraniti rad društva i istim rješenjem odrediti da će se društvo po pravomoćnosti toga rješenja brisati iz Upisnika projektantskih društava.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka Komora je dužna bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i nadležni sud radi provođenja odgovarajuće zabilježbe.

Na temelju pravomoćnog rješenja Komore o brisanju projektantskog društva Komora podnosi prijedlog za pokretanje postupka likvidacije ili stečaja prema posebnim propisima.

Članak 59.

Za obavljeni posao ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri strankama (investitorima) odgovaraju po općim pravilima o odgovornosti. Članovi projektantskog društva solidarno odgovaraju za obvezu društva i arhitekata i inženjera koji u njemu obavljaju poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja nastale u svezi s obavljanjem toga posla.

Strani arhitekti i inŽenjeri

Članak 60.

Strani arhitekt ili inženjer koji je član strane Komore arhitekata ili inženjera može obavljati poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe i stručnog nadzora građenja u Republici Hrvatskoj ako je na natječaju stekao pravo na izvedbu natječajnog rada, pod uvjetom da dobije odobrenje Komore.

Stranom arhitektu ili inženjeru može se dati odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka pod pretpostavkom uzajamnosti, ako poznaje važeće propise Republike Hrvatske iz područja koje uređuje ovaj Zakon i drugi propisi značajni za primjenu ovoga Zakona te ako ispunjava i druge uvjete propisane posebnim propisima. Pretpostavka uzajamnosti ne primjenjuje se na stranog arhitekta i inženjera sa sjedištem, odnosno prebivalištem u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije.

Strani arhitekt ili inženjer može povremeno obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u Republici Hrvatskoj na temelju pisanog ugovora s osobom registriranom za obavljanje tih poslova, ako dobije za to odobrenje Komore u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

Strani arhitekt ili inženjer kojeg je Vlada Republike Hrvatske pozvala da izradi projekt od posebnoga kulturnog značaja dužan je o tome obavijestiti Komoru radi evidentiranja.

Odobrenje za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga članka je upravni akt protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.

StruČni ispit za obavljanje poslova graditeljstva

Članak 61.

Osobe koje u svojstvu odgovorne osobe obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije, građenja građevine, stručnog nadzora građenja, osobe koje sudjeluju u radu povjerenstva za tehnički pregled, osobe koje obavljaju poslove održavanja građevina, osobe koje izdaju autorizirane podatke odnosno izrađuju elaborate za potrebe projekata, osobe koje sudjeluju u provedbi radnji ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata sukladnosti građevnih proizvoda te službene osobe koje vode postupke inspekcijskog nadzora, dužne su položiti stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva (u daljnjem tekstu: stručni ispit), te upotpunjavati i usavršavati svoje znanje.

Stručnim ispitom provjerava se poznavanje važećih propisa iz područja koja uređuje ovaj Zakon i drugih propisa značajnih za primjenu ovoga Zakona.

Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita kao i upotpunjavanja i usavršavanja znanja osoba koje su položile ispit iz stavka 1. ovoga članka, te njegove provjere propisuje ministar pravilnikom.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka stručni ispit polažu svake četvrte godine, osim u slučajevima koje posebnim pravilnikom propisuje ministar.

V. PROJEKTI

Članak 62.

Projekt, ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadržavati sve propisane dijelove, te mora biti izrađen tako da građevina izgrađena s njim u skladu ispunjava zahtjeve i uvjete iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

Prema namjeni i razini razrade projekti se razvrstavaju na:

– idejni projekt,

– glavni projekt,

– izvedbeni projekt.

Idejni projekt

Članak 63.

Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine te prikaz smještaja građevine u prostoru.

Idejni projekt, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, može sadržavati i druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta (opis tehnološkog postupka i tehnološke sheme, opis primjena određene tehnologije građenja, procjenu troškova radi provedbe postupaka javne nabave i sl.).

Idejni projekt zajedno s načelnom dozvolom trajno čuva tijelo koje je izdalo načelnu dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik.

Glavni projekt

Članak 64.

Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine, prikaz smještaja građevine u prostoru i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona i tehničkih specifikacija.

Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom trajno čuva tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik.

Članak 65.

Glavni projekt sadrži građevinski projekt i geodetski projekt, a ovisno o namjeni i tehničkoj strukturi građevine sadrži i arhitektonski projekt, elektrotehnički projekt i strojarski projekt.

Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju uvijek sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njeno održavanje.

Elaborati iz stavka 2. ovoga članka moraju se izrađivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

Članak 66.

Glavni projekt za obiteljsku kuću sadrži:

– arhitektonski projekt – projekt oblikovanja s prikazom položaja građevine u prostoru,

– građevinski projekt – projekt konstrukcije, i

– jednostavni projekt kućnih instalacija kojim se daje osnovno oblikovno funkcionalno i tehničko rješenje instalacija (shema i tehnički opis instalacija).

Projektom iz stavka 1. podstavka 1. ili podstavka 2. ovoga članka dokazuje se i ispunjavanje bitnog zahtjeva za građevinu glede uštede energije i toplinske zaštite.

Glavni projekt za jednostavnu građevinu sadrži građevinski projekt – projekt konstrukcije s prikazom položaja građevine u prostoru, a po potrebi i arhitektonski projekt – projekt oblikovanja i jednostavni projekt instalacije kojim se daje osnovno oblikovno, funkcionalno i tehničko rješenje instalacija (shema i tehnički opis instalacija) jednostavne građevine.

Glavni projekt za rekonstrukciju uporabljive građevine sadrži:

– Projekt postojećeg stanja,

– Projekt za rekonstrukciju.

Projekt postojećeg stanja sadrži:

– snimku postojećeg stanja,

– provjeru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.

Projekt za rekonstrukciju ovisno o namjeravanoj rekonstrukciji sadrži potrebne projekte pojedinih struka.

Članak 67.

Glavnim projektom za građevinu, odnosno radove za koje je propisana kontrola projekta, projektant može zahtijevati pregled radova u određenoj fazi građenja na teret investitora. U tom slučaju investitor je dužan projektantu pravovremeno omogućiti pregled radova. Projektant potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik.

Članak 68.

Glavni projekt na temelju kojeg je izgrađena određena građevina, može se rabiti za građenje drugih takvih građevina ako su s time suglasni investitor i projektant koji je izradio taj projekt, pod uvjetom da se taj projekt prilagodi ostalim uvjetima građenja na određenoj građevinskoj čestici.

Članak 69.

Za građevine odnosno za određene vrste građevina uvjete za građenje i održavanje, te potrebne projekte i sadržaj projekata određuje, odnosno propisuje ministar pravilnikom.

Članak 70.

Za predgotovljene dijelove građevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu.

Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 71.

Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu članka 35. stavka 2. ovoga Zakona za cijeli projekt.

Izvedbeni projekt

Članak 72.

Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.

Na temelju izvedbenog projekta pristupa se građenju građevine, provodi se inspekcijski postupak i donosi odluka u upravnom postupku izdavanja uporabne dozvole ako propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.

Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

Članak 73.

U slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta investitor je dužan projektantu glavnoga projekta prije početka građenja odnosno izvođenja određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom.

Negativno mišljenje iz stavka 1. ovoga članka projektant glavnog projekta dužan je dostaviti i tijelu državne uprave koje je izdalo građevinsku dozvolu i građevinskoj inspekciji i Komori.

Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno ishoditi ako je projektant glavnog projekta nedostupan.

Opremanje i oznaČavanje projekta

Članak 74.

Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).

Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja osim u slučaju i na način propisan pravilnikom iz članka 75. ovoga Zakona, kao i kojim je onemogućena zamjena njihovih sastavnih dijelova.

Članak 75.

Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa propisuje ministar pravilnikom u skladu s posebnim propisima.

Kontrola projekata

Članak 76.

Kontrola glavnog projekta, ovisno o karakteristikama građevine, odnosno radova mora se provesti obzirom na:

– mehaničku otpornost i stabilnost,

– zaštitu od buke,

– uštedu energije i toplinsku zaštitu.

Revident koji obavi kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisano izvješće i ovjeroviti dijelove projekta na propisani način.

U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da:

– prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove,

– obavi pregled radova u određenoj fazi građenja.

U slučaju iz stavka 3. ovoga članka investitor je dužan revidentu pravovremeno omogućiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revident potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik, a pri pregledu izvedbenog projekta izrađuje dodatak izvješća o kontroli projekta.

Članak 77.

Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta, te način verifikacije podataka koji su značajni za kontrolu tih građevina, odnosno radova, propisuje ministar pravilnikom.

UtvrĐivanje usklaĐenosti
(nostrifikacija) projekta

Članak 78.

Utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se provesti neovisno o karakteristikama građevine.

Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt odnosno njegovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u slučaju propisanom pravilnikom iz članka 80. ovoga Zakona. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku.

Članak 79.

Nostrifikaciju projekta provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja.

Pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeroviti projekt i izdati potvrdu.

U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.

Ovlaštenje za nostrifikaciju daje i oduzima ministar po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga.

Popis pravnih osoba ovlaštenih za nostrifikaciju objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 80.

Postupak nostrifikacije, sadržaj pisanog izvješća i potvrde, slučajeve u kojima dijelovi projekta ne moraju biti prevedeni, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način izračuna naknade za nostrifikaciju, uvjete glede broja, radnog i stručnog iskustva zaposlenika za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja pravnoj osobi za nostrifikaciju, te sredstva odnosno način kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.

Članak 81.

Odredbe ovoga Zakona koje uređuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na odgovarajući se način primjenjuju na pravu osobu ovlaštenu za nostrifikaciju. Odredbe ovoga Zakona koje uređuju odgovornost projektanta na odgovarajući se način primjenjuju na ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera koji je sudjelovao u nostrifikaciji projekta.

Usklađivanje glavnog, odnosno idejnog projekta s posebnim zakonima i propisima

Članka 82.

Glavni, odnosno idejni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, načelne dozvole, odnosno pribavljanja potvrde iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona, mora biti usklađen s odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno s posebnim uvjetima sadržanim u lokacijskim uvjetima kada je to izričito propisano posebnim zakonom.

Kada je posebnim zakonom izričito propisana obveza davanja potvrde, odnosno mišljenja o usklađenosti glavnog, odnosno idejnog projekta s posebnim uvjetima sadržanim u lokacijskim uvjetima ili s odredbama posebnog zakona ili propisa donesenog na temelju tog Zakona, ovu potvrdu, odnosno mišljenje pribavlja investitor, odnosno projektant.

U slučaju rekonstrukcije ili adaptacije pojedinačne građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potvrdom iz stavka 2. ovoga članka smatra se i akt tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara određen posebnim zakonom.

Za jednostavne građevine iz članka 116. točke 4. i članka 117. ovoga Zakona potvrde iz stavka 2. ovoga članka nije potrebno pribaviti, osim potvrde tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara za građevine koje se grade unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Članak 83.

Tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole dužno je na zahtjev investitora ili projektanta, prije podnošenja zahtjeva za građevinsku, odnosno načelnu dozvolu, obavijestiti od kojih tijela državne uprave i pravnih osoba je potrebno pribaviti posebne uvjete i potvrde iz članka 82. ovoga Zakona, odnosno potvrdu glavnog projekta u slučaju iz članka 107. stavka 2., članka 118. stavka 1. ovoga Zakona.

Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se dokumentacija izrađena najmanje na razini razrade Idejnog rješenja.

Obavijest iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

VI. GRAĐENJE GRAĐEVINE

A. Građevinska dozvola

Članak 84.

Građenju se može pristupiti samo na temelju konačne građevinske dozvole, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukčije.

Investitor je dužan prekinuti građenje građevine nakon donošenja zaključka kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske dozvole kojom je dozvoljena izgradnja te građevine.

Zaključkom iz stavka 2. ovoga članka investitor se ujedno upozorava da je dužan prekinuti građenje građevine.

Građevinu koja se gradi ili je izgrađena bez konačne građevinske dozvole, osim u slučaju iz članka 116., 119., 121., odnosno članka 122. ovoga Zakona, investitor odnosno vlasnik mora ukloniti bez odlaganja.

Tijela nadleŽna za izdavanje graĐevinske dozvole

Članak 85.

Građevinsku dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva na čijem se području namjerava građevina graditi, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Članak 86.

Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu za sljedeće građevine:

Građevine prometa i veza

– javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta (državne ceste) s pripadajućim građevinama,

– željezničke pruge s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosijeka,

– aerodrome za međunarodni i unutarnji promet, namijenjene za zrakoplove najveće dopuštene uzletne mase 10,0 tona i više s pripadajućim građevinama ili rekonstrukciju pripadajućih građevina (zgrade, kontrolni toranj, skladišta, hangari i sl.),

– građevine međumjesnih i međunarodnih telekomunikacijskih kapaciteta i objekte radija i televizije na državnoj razini,

– morske luke osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i morske luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku,

– luke na unutarnjem plovnom putu,

– granične prijelaze.

Energetske građevin e

– elektrane instalirane snage 20 MW i veće,

– dalekovode 110 kV i više s trafostanicama i rasklopnim postrojenjima na tom dalekovodu,

– međunarodne, magistralne i otpremne cjevovode koji služe za transport nafte, plina, naftnih derivata uključivo terminale, otpremne i mjerne stanice.

Vodne građevine

– regulacijske i zaštitne vodne građevine na državnim i međudržavnim vodama,

– brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima s pripadajućim građevinama koje zadovoljavaju kriterije velikih brana,

– vodne građevine za melioracijsku odvodnju površine 2.000 ha i veće,

– vodne građevine za zaštitu voda kapaciteta 50.000 ekvivalentnih stanovnika i više,

– vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata 100 l/s i više, te za melioracijsko navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda kapaciteta 500 l/s i više,

– vodne građevine za plovidbu (plovni putevi s pripadajućim objektima i vodne građevine riječnih luka), te za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije instalirane snage 20 MW i veće.

Industrijske građevine

– građevine osnovne kemijske industrije, građevine za proizvodnju metala, građevine za proizvodnju nemetala, koksare, građevine za proizvodnju celuloze, rafinerije nafte, brodogradilišta metalnih brodova, građevine u čijem se tehnološkom procesu pojavljuje opasni otpad.

Ostale građevine

– građevine koje su namijenjene proizvodnji, skladištenju, preradi ili skupljanju opasne tvari u količini za koje je posebnim propisom određeno da je stvarno ili potencijalno vrlo ozbiljna ili katastrofalna opasnost,

– građevine za obradu, skladištenje i odlaganje otpada iz nadležnosti županije, odnosno Grada Zagreba,

– građevine za obradu, skladištenje i odlaganje opasnog otpada,

– vojne građevine i građevine od posebnog značenja za obranu države sukladno posebnim propisima,

– građevine u nacionalnim parkovima izvan građevinskog područja,

– građevine u graničnom pojasu,

– građevine za koje je izdavanje građevinske dozvole uređeno međudržavnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

– ribnjaci kapaciteta zahvaćanja voda 100 l/s i više odnosno s vodnom površinom za uzgoj riba 500 ha i većoj.

Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu i ako se građevina namjerava graditi na području dvije ili više županija odnosno Grada Zagreba i županije.

Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu i za pripremne radove i privremene građevine koje se grade u sklopu pripremnih radova za građenje građevina iz stavka 1. ovoga članka.

U slučaju građenja pojedinačne građevine iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka Ministarstvo može prenijeti nadležnost za izdavanje građevinske dozvole uredu državne uprave, odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove graditeljstva na čijem se području građevina gradi.

Način izdavanja građevinske dozvole, načelne dozvole, uporabne dozvole i dozvole za uklanjanje građevine, za građevine za koje je gradnja i/ili izdavanje građevinske dozvole uređeno međudržavnim ugovorima može propisati Vlada Republike Hrvatske uredbom.

SluŽbena osoba ovlaŠtena za voĐenje postupka i izdavanje graĐevinske dozvole

Članak 87.

Postupak izdavanja građevinske dozvole vodi državni službenik koji ima visoku stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku ima stručnog pomagača s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke.

Postupak izdavanja građevinske dozvole za građevinu za koju nije potrebna kontrola glavnog projekta može voditi i državni službenik koji ima višu stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku ima stručnog pomagača arhitektonske ili građevinske struke.

Postupak izdavanja građevinske dozvole za obiteljsku kuću, te izdavanja potvrde iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona na glavni projekt za obiteljsku kuću i jednostavne građevine, može voditi i državni službenik koji ima srednju stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku ima stručnog pomagača arhitektonske ili građevinske struke.

Državni službenici iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu izdavati građevinske dozvole i potvrde glavnog projekta ako imaju pet ili više godine radnog iskustva u struci i položen državni ispit.

Odredbe stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izdavanje načelne dozvole, uporabne dozvole, dozvole za uklanjanje građevine, te izdavanje potvrde glavnog projekta iz članka 107. stavka 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona.

Zahtjev za izdavanje graĐevinske dozvole

Članak 88.

Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole u pisanom obliku podnosi investitor.

Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže:

– četiri primjerka glavnog projekta,

– potvrde iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona,

– pisano izvješće o kontroli glavnog projekta ako je kontrola projekta potrebna,

– pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji ako je projekt izrađen prema stranim propisima,

– izvadak iz katastarskoga plana za građevnu česticu, odnosno parcelacijski elaborat kojim je formirana građevna čestica u skladu s posebnim propisima,

– elaborat o geotehničkim istražnim radovima, ako geotehnički uvjeti nisu utvrđeni lokacijskim uvjetima,

– elaborate o istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta,

– dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici, odnosno uporabljivoj građevini,

– izvatke iz zemljišnih knjiga za nekretnine s kojima neposredno graniči građevna čestica, odnosno građevina za koju se traži građevinska dozvola, ako ta čestica, odnosno građevina graniči sa deset ili manje nekretnina.

Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor može priložiti:

– pisana pozitivna izjašnjenja svih stranaka o glavnom projektu građevine za koju se traži izdavanje građevinske dozvole s dokazima da davatelji tih izjašnjenja imaju svojstvo stranke,

– dokaz da je tijelu državne uprave, odnosno pravnoj osobi s javnim ovlastima podnio glavni projekt radi izdavanja potvrde iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona ako je protekao rok za izdavanje te potvrde, a nadležno tijelo, odnosno osoba je nije izdala, niti ju je odbila izdati,

– plan posebnih dijelova zgrade.

Umjesto četiri primjerka glavnog projekta iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka investitor može zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priložiti četiri primjerka izvedbenog projekta koji sadrži sve elemente propisane za glavni projekt. U tom slučaju izvedbeni projekt u svim postupcima uređenim ovim Zakonom i posebnim propisima zamjenjuje glavni projekt.

Članak 89.

Dokazom da ima pravo graditi u smislu članka 88. alineje 8. ovoga Zakona smatra se osobito:

– izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi,

– ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti,

– ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje, rekonstrukcija ili adaptacija,

– ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja,

– pisana suglasnost vlasnika uporabljive građevine u slučaju rekonstrukcije ili adaptacije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno,

– pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.

Postupak izdavanja graĐevinske dozvole

Članak 90.

U postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se da su glavnim projektom na propisani način provedeni dokazi o ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu, da je glavni projekt izrađen u skladu s drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom, lokacijskim uvjetima i drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima, da su ispunjeni lokacijski uvjeti koji moraju biti ispunjeni prije izdavanja građevinske dozvole, te da su uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priloženi dokumenti iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.

U svrhu utvrđivanja činjenica iz stavka 1. ovoga članka i članka 93. stavka 1. ovoga Zakona prije izdavanja građevinske dozvole tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole (u daljnjem tekstu: tijelo graditeljstva) dužno je provesti očevid na građevnoj čestici.

Glavni projekt je prilog i sastavni dio građevinske dozvole, što na projektu mora biti naznačeno i ovjerovljeno potpisom službenika i pečatom tijela koje izdaje dozvolu.

Članak 91.

Ako zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priloži dokaz iz članka 88. stavka 3. podstavka 2. ovoga Zakona, tijelo graditeljstva pozvat će, u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva, ovlaštenog predstavnika tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima radi uvida u glavni projekt i očitovanja o usklađenosti tog projekta s posebnim uvjetima ili odredbama posebnog zakona ili propisa donesenog na temelju tog zakona.

Ako se tijelo državne uprave, odnosno pravna osoba s javnim ovlastima u roku od petnaest dana od dana primitka poziva ne očituje u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odredbama posebnog zakona i propisa donesenih na temelju tog zakona, te da je potvrda iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona dana.

Članak 92.

Građevinska dozvola se izdaje za građenje cijele građevine odnosno za izvođenje svih namjeravanih radova na uporabljivoj građevini, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Članak 93.

Ako je radi građenja građevine potrebno ukloniti ranije izgrađenu građevinu ili njezin dio, građevinskom dozvolom određuje se uklanjanje te građevine.

Na određivanje uklanjanja građevine iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje članak 146. i 147. ovoga Zakona.

Odredbe ovoga Zakona koje uređuju izdavanje dozvole za uklanjanje građevine na odgovarajući se način primjenjuju na zahtjev i izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 94.

Ako investitor uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priloži plan posebnih dijelova zgrade, građevinskom dozvolom može se potvrditi da prikazani posebni dijelovi zgrade u tom planu predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu.

Članak 95.

Prije izdavanja građevinske dozvole, tijelo graditeljstva dužno je stranci pružiti mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja.

Tijelo graditeljstva na uvid u glavni projekt radi izjašnjavanja stranke poziva izlaganjem poziva na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu o čemu pisanu obavijest dostavlja strankama.

Ako se građevinska dozvola izdaje za građevinu koja neposredno graniči sa više od deset nekretnina tijelo graditeljstva na uvid u glavni projekt radi izjašnjenja stranke poziva javnim pozivom. Javni poziv objavljuje se u javnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priopćavanja, te se izlaže na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu.

Smatra se da je stranci pružena mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja ako je o tome investitoru dala pisano izjašnjenje o glavnom projektu za građevinu za koju se izdaje građevinska dozvola. Ako je investitor uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priložio izjašnjenja i dokaze iz članka 88. stavka 3. podstavka 1. ovoga Zakona tijelo graditeljstva ne poziva stranke na uvid u glavni projekt radi izjašnjenja.

Obveza izlaganja javnog poziva na građevinskoj čestici odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola ne odnosi se na građevine iz članka 86. ovoga Zakona.

Članak 96.

Poziv i obavijest, odnosno javni poziv iz članka 95. stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga Zakona obavezno sadrže naziv tijela graditeljstva, ime, odnosno tvrtku investitora, naziv, vrstu i lokaciju građevine, mjesto i vrijeme na kojemu stranka može izvršiti uvid u glavni projekt i dati izjašnjenje, vrijeme kada to može učiniti, obavijest da se pozivu ne mora odazvati osobno već da može uputiti svojeg opunomoćenika, te obavijest da se građevinska dozvola može izdati i ako se ne odazove pozivu.

Poziv iz članka 95. stavka 2. i 3. ovoga Zakona izlaže se, odnosno objavljuje se, a obavijest se dostavlja, najmanje osam dana prije dana koji je u pozivu određen za izvršenje uvida u glavni projekt i davanja izjašnjenja.

Poziv iz članka 95. stavka 2. i 3. ovoga Zakona na građevinskoj čestici, odnosno građevini izlaže službenik tijela graditeljstva na vidljivom i dostupnom mjestu na način da isti bude zaštićen od vremenskih prilika, te o tome u spisu predmeta sastavlja službenu zabilješku.

Članak 97.

Dostava poziva iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona smatra se izvršenom danom izlaganja poziva na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu pod uvjetom da je o tome stranci u propisanom roku upućena preporučena pisana obavijest.

Dostava javnog poziva iz članka 95. stavka 3. ovoga Zakona smatra se izvršenom danom objave poziva u javnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priopćavanja pod uvjetom da je ovaj poziv u propisanom roku izložen na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i na oglasnoj ploči tijela graditeljstva koje izdaje građevinsku dozvolu.

Dostavom poziva na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se da je ispunjena dužnost tijela graditeljstva iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 98.

Stranka u smislu članka 95. stavka 1. ovoga Zakona jest investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Jedinica lokalne samouprave na čijem se području građevina gradi može biti stranka u postupku. Jedinica lokalne samouprave o svom interesu da bude stranka u postupku obavještava nadležno tijelo pisanim putem.

Vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava nekretnine koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola i jedinica lokalne samouprave na čijem se području izdaje građevinska dozvola nisu stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole za adaptaciju složene uporabljive građevine ili njezinog dijela, niti u postupku izmjene i/ili dopune građevinske dozvole izdate za izgradnju složene uporabljive građevine ili njezinog dijela kojima se ne odstupa od određenih lokacijskih uvjeta.

Članak 99.

Osoba koja se odazove pozivu tijela graditeljstva za uvid u glavni projekt radi izjašnjenja dužna je dokazati da ima svojstvo stranke.

Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke tijelo graditeljstva uskratit će mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja o čemu će donijeti zaključak.

Članak 100.

Stranci koja se je odazvala pozivu za uvid u glavni projekt tijelo graditeljstva može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu se je stranka dužna izjasniti o glavnom projektu.

Ako se stranka ne izjasni o glavnom projektu u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je stranci pružena mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja.

Ako se stranka iz opravdanih razloga ne može odazvati pozivu za uvid u glavni projekt, uvid u glavni projekt i izjašnjenje o istom može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana određenog pozivom za uvid. U tom slučaju stranka je dužna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.

Članak 101.

Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka kada se radi o građevini iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu u roku od šezdeset dana od dana primitka urednog zahtjeva.

Članak 102.

Tijelo graditeljstva izdat će građevinsku dozvolu za građenje građevine koja prema posebnom propisu predstavlja zahvat u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku za čije je građenje zakonom, odnosno odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđeno da je od interesa za Republiku Hrvatsku, iako investitor uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole nije priložio dokaz da ima pravo graditi na svim dijelovima građevne čestice.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ne može pristupiti građenju na dijelovima građevne čestice za koje nije priložio dokaz da ima pravo graditi, dok ne ishodi takav dokaz, a na što će se investitora upozoriti u izreci građevinske dozvole.

Članak 103.

Kada tijelo graditeljstva utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevinske dozvole, zaključkom će, najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.

Ako investitor ne ispuni uvjete određene zaključkom iz stavka 1. ovoga članka, tijelo graditeljstva odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.

Članak 104.

Strankama koje nemaju svojstvo investitora, građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole dostavlja se bez glavnog projekta.

Strankama koje se nisu odazvale pozivu tijela graditeljstva radi uvida u glavni projekt i izjašnjenje o istom, građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavajanje građevinske dozvole dostavlja se izlaganjem na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola i izlaganjem na oglasnoj ploči tijela graditeljstva, s time da se strankama koje su pozvane na način iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona dostavlja i preporučena pisana obavijest o tome da je građevinska dozvola izdana, odnosno da je zahtjev za njeno izdavanje odbijen, te da je građevinska dozvola, odnosno rješenje izloženo na građevnskoj čestici, odnosno građevini i oglasnoj ploči tijela graditeljstva.

U slučaju dostave iz stavka 2. ovoga članka prvi dan roka za izjavljivanje žalbe je dan izlaganja građevinske dozvole, odnosno rješenja o odbijanju zahtjeva na građevinskoj čestici, odnosno građevini.

Na izlaganje građevinske dozvole, odnosno rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 96. stavka 3. ovoga Zakona.

Osoba koje se nije odazvala pozivu za uvid u glavni projekt radi izjašnjenja ne može zbog toga tražiti obnovu postupka.

Obveza izlaganja građevinske dozvole na građevinskoj čestici, odnosno građevini za koju je zatražena građevinska dozvola ne odnosi se na građevine iz članka 86. ovoga Zakona.

VaŽenje graĐevinske dozvole

Članak 105.

Građevinska dozvola prestaje važiti ako se s radovima na građevini za koju je građevinska dozvola izdana ne započne u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti građevinske dozvole.

Važenje građevinske dozvole može se na zahtjev investitora jednom produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana građevinska dozvola.

GraĐenje do odreĐenog stupnja dovrŠenosti

Članak 106.

Na zahtjev investitora građevinska dozvola za građenje građevine stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene može se izdati i bez dijela glavnog projekta kojim se daje tehničko rješenje završne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova i razvoda instalacija pojedinačnoga stambenog, odnosno poslovnog prostora unutar te građevine.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka glavni projekt obavezno sadrži uvjete za naknadno tehničko rješavanje stambenog odnosno poslovnog prostora kojih se sudionici u gradnji moraju pridržavati prilikom dovršetka građevine.

Za dovršetak građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ishoditi posebnu građevinsku dozvolu ako se radovima na tom dovršenju mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima. Ako se radovima na dovršenju građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, potrebno je izraditi glavni projekt i pribaviti potvrdu iz članka 118. ovoga Zakona.

Za građevinu za koju je izdana građevinska dozvola prema stavku 1. ovoga članka može se izdati uporabna dozvola ako je izgrađena do stupnja dovršenosti određenog tom građevinskom dozvolom.

Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na dijelove građevine koji uz mirnodopsku namjenu imaju i namjenu skloništa.

Izmjena i/ili dopuna graĐevinske dozvole i izmjene tijekom graĐenja

Članak 107.

Investitor je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako tijekom građenja namjerava na građevini učiniti izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima.

Izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za građevinu, a kojim se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, a kojeg je potvrdilo tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu.

Tijelo graditeljstva odbit će rješenjem izdavanje potvrde izmjene i/ili dopune glavnog projekta ako utvrdi da:

– je izrađen za građenje, odnosno izvođenje radova kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima,

– nije izrađen od ovlaštene osobe,

– nije potvrđen u skladu sa člankom 82. stavkom 2. ovoga Zakona,

– nije izrađen u skladu s propisanim načinom dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, da glavni projekt nije izrađen u skladu s drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom, lokacijskim uvjetima ili drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka investitor je dužan izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole za izgradnju složene građevine ili njezinog dijela ishoditi najkasnije do izdavanja uporabne dozvole.

Na zahtjev i postupak izmjene i/ili dopune građevinske dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje zahtjev i postupak izdavanja građevinske dozvole.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka zahtjevu za izmjenu i dopunu građevinske dozvole prilažu se samo one potvrde i drugi akti propisani posebnim zakonima pribavljanje kojih proizlazi iz naravi namjeravanih izmjena građevine.

Promjena investitora

Članak 108.

Ako se u tijeku građenja promijeni investitor novi investitor dužan je od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosno tvrtke investitora. Novi investitor zahtjevu prilaže dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik građevine za čije je građenje izdana građevinska dozvola.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do izdavanja uporabne dozvole.

Izmjena građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se prijašnjem i novom investitoru, te građevinskoj inspekciji radi znanja.

B. Načelna dozvola

Članak 109.

Građevinska dozvola za složenu građevinu može se na zahtjev investitora izdati i za njezin dio.

Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan ishoditi načelnu dozvolu za složenu građevinu koju izdaje tijelo graditeljstva.

Stavak 2. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju i adaptaciju dijela složene građevine koji predstavlja samostalnu građevinu (tunela, mosta, galerije, odnosno vijadukta koji se grade na trasi ceste, odnosno željezničke pruge, te za građenja crpne stanice, uređaja za kondicioniranje vode i vodospreme kao dijelova cjelovitoga vodoopskrbnog sustava, odnosno crpnih stanica i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i ispuste u recipijent kao dio cjelovitoga kanalizacijskog sustava).

U slučaju iz stavka 3. ovoga članka zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilaže se izvod iz dokumenata prostornog uređenja, odluka o lokacijskim uvjetima, odnosno drugi dokument kojim su određeni lokacijski uvjeti sukladno posebnom zakonu za cijelu složenu građevinu.

Članak 110.

Načelnom dozvolom određuju se građevine od kojih se sastoji složena građevina, funkcionalne i/ili tehnološke veze između tih građevina te s time povezani uvjeti za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola.

Glavni projekt građevine od koje se sastoji složena građevina za koju se izdaje građevinska dozvola ne smije biti izrađen u suprotnosti s osnovnim oblikovno-funkcionalnim i tehničkih rješenjem složene građevine danim idejnim projektom.

Načelnom dozvolom može se odrediti izdavanje posebnih građevinskih dozvola i za:

– građenje građevnog sklopa elektroenergetskih, strojarskih i drugih postrojenja,

– ugrađenje elektroenergetskih, strojarskih i drugih postrojenja i opreme, ako građevni sklop s tim postrojenjima i opremom čini tehničko-tehnološku cjelinu.

Idejni projekt je sastavni dio načelne dozvole što na njemu mora biti naznačeno i ovjerovljeno potpisom službenika i pečatom tijela koje je izdalo načelnu dozvolu, a iznimno sastavni dio načelne dozvole može biti i glavni projekt kada je njime dan prikaz građenja složene građevine.

Zahtjev za izdavanje naČelne dozvole

Članak 111.

Zahtjev za izdavanje načelne dozvole u pisanom obliku podnosi investitor.

Zahtjevu za izdavanje načelne dozvole investitor prilaže:

– tri primjerka idejnoga projekta,

– popis dijelova složene građevine za koje će se izdavati građevinske dozvole,

– mišljenje iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona ako to, ovisno o vrsti građevine i drugim okolnostima, odredi tijelo nadležno za izdavanje načelne dozvole,

– popis pripremnih radova.

Umjesto tri primjerka idejnog projekta iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka investitor može zahtjevu za izdavanje načelne dozvole priložiti tri primjerka glavnog projekta koji sadrži sve elemente propisane za idejni projekt. U tom slučaju glavni projekt u svim postupcima uređenim ovim Zakonom i posebnim propisima zamjenjuje idejni projekt.

Zahtjevu za izdavanje načelne dozvole investitor može priložiti dokaz da je tijelu državne uprave odnosno pravnoj osobi s javnim ovlastima podnio idejni projekt radi izdavanja mišljenja iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona ako je protekao rok za davanje tog mišljenja, a nadležno tijelo, odnosno osoba ga nije izdalo, niti odbilo izdati.

Postupak izdavanja naČelne dozvole

Članak 112.

Na postupak izdavanja, mijenjanja i dopunjavanja, te produljavanja roka važenja načelne dozvole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje izdavanje građevinske dozvole, osim odredbi koje se odnose na važenje načelne dozvole i stranke u tom postupku.

Stranka u postupku izdavanja načelne dozvole jest investitor.

Jedinica lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina za koju se izdaje načelna dozvola može biti stranka u postupku.

Načelna dozvola za građevinu u kojoj se nalazi sklonište dostavlja se na znanje tijelu nadležnom za poslove zaštite i spašavanja radi vođenja evidencije o skloništima.

VaŽenje naČelne dozvole

Članak 113.

Načelna dozvola prestaje važiti u roku od pet godina od dana njene pravomoćnosti.

Važenje načelne dozvole može se na zahtjev investitora produžiti za još pet godina ako se nisu promijenili lokacijski uvjeti u skladu s kojima je izdana ili ako je za najmanje jednu građevinu od kojih se sastoji složena građevina izdana konačna građevinska dozvola.

GraĐevinska dozvola za pripremne radove

Članak 114.

Izvođenju pripremnih radova za izgradnju složene građevine može se pristupiti na temelju konačne načelne dozvole.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, posebna građevinska dozvola potrebna je za pripremne radove koji mogu utjecati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost okolnih građevina i okolnog zemljišta kao i za građenje privremenih građevina za potrebe organiziranja gradilišta i to za:

– asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl.,

– dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno izgraditi radi napajanja gradilišta električnom energijom,

– prijenosne spremnike za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari za potrebe gradilišta osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m 3 .

Građevinsku dozvolu iz stavka 2. izdaje tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu za građevinu za koju se organizira gradilište.

Građevinskom dozvolom iz stavka 2. ovoga članka mora se odrediti rok u kojem se privremena građevina mora ukloniti i uspostaviti primjereno stanje na zemljištu.

U postupku izdavanja građevinske dozvole za pripremne radove stranka jest osoba koja je podnijela zahtjev za izdavanje te dozvole, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola.

C. Gradnja za koju nije potrebna građevinska dozvola i posebni slučajevi gradnje

Članak 115.

Kod gradnje građevina, odnosno izvođenja radova za koje nije potrebna građevinska dozvola investitor i izvođač dužni su pridržavati se svih zakona, propisa i pravila struke koji se odnose na gradnju određene vrste građevine, odnosno radova.

Članak 116.

Građevinska dozvola nije potrebna za:

1. održavanje uporabljive građevine,

2. adaptaciju uporabljive građevine koja nije složena građevina ili nije dio složene građevine,

3. građenje, odnosno rekonstrukciju uporabljive građevine:

– koja se nalazi unutar prostora zauzetog za potrebe vojno ustrojbenih cjelina koji je ograđen i osiguran vojnom stražom (vojnog kompleksa),

– kojom se nepokretnoj, odnosno teško pokretnoj osobi koja ima 100% tjelesnog oštećenja ili najmanje 80% tjelesnog oštećenja funkcije organa za kretanje i priznaje joj se pomoć druge osobe u obavljanju većine ili svih životnih funkcija, omogućava ili olakšava kretanje građevinom.

4. građenje sljedećih jednostavnih građevina:

– pomoćnih građevina namijenjenih redovitoj uporabi obiteljske kuće ili stambene zgrade koje se grade na zemljišnoj čestici obiteljske kuće ili stambene zgrade za koju je izdana građevinska dozvola kao što su garaža, spremište, drvarnica i sl. razvijene tlocrtne (bruto) površine do 50 m˛ i visine sljemena do 4 m od razine okolnog tla; staklenik za smještaj bilja tlocrtne (bruto) površine do 12 m˛ i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla; vrtna sjenica ili nadstrešnica; cisterna za vodu; septička jama,

– gospodarskih građevina tlocrtne (bruto) površine do 100 m 2 , raspona konstrukcije do 6 m i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost, te gospodarskih građevina većih od 100 m 2 namijenjenim isključivo za poljoprivrednu djelatnost koje se grade prema tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona,

– građevina protugradne obrane, građevina za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije), građevina za sigurnost zračnog prometa (objekt za smještaj navigacijskog uređaja do 12 m 2 tlocrtne (bruto) površine) i građevina koje služe opskrbi i održavanju objekata za sigurnost plovidbe, odnosno sigurnost zračnog prometa (mol, pristanište, prilazni put, kućica za agregat, spremište za čamce i dr.),

– cesta koja služi za gospodarenje šumom, eksploataciju naftnog polja i druge eksploatacije odobrene po posebnom propisu,

– privremenih građevina za potrebe sajmova i javnih manifestacija odobrenih po posebnom propisu s najdužim rokom trajanja od 90 dana nakon kojeg se ista građevina mora ukloniti, a ako je potrebno da privremena građevina ostane kao stalna, tada se treba ishoditi građevinska dozvola prije isteka roka od 90 dana,

– potpornog zida građevinske visine od 0,8 do 1,5 m,

– kioska i druge građevine gotove konstrukcije do 12 m 2 građevinske (bruto) površine,

– dječjeg igrališta,

– nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu,

– samostalnoga reklamnog panoa 6 m 2 - 12 m 2 ,

– građevina javnog prometa namijenjenih ulazu i izlazu putnika (peroni i uređene površine oslonjeni cijelom površinom na tlo, pristupni putevi i sl.),

– ograda visine 1,20 do 1,80 m od niže razine okolnog tla,

– sportskih terena bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (boćališta, igrališta za tenis, nogomet i slično).

5. sljedeće radove i jednostavne građevine:

– kabelski i zračni priključak građevine na niskonaponsku električnu mrežu i telekomunikacijsku mrežu kao i vodove kojima se uporabljiva građevina priključuje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizaciju, plinovod i parovod),

– grobnicu i spomenik na groblju,

– reklamne panoe oglasne površine do uključivo 6 m 2 , i vertikalne prometne signalizacije u zemljišnom pojasu uporabljive ceste, odnosno željezničke pruge,

– pješačke staze, promatračnice, obavijesne ploče površine do uključivo 6 m 2 i drugu opremu zaštićenih dijelova prirode prema odluci uprava tih zaštićenih dijelova prirode i uz suglasnost Ministarstva,

– temelje stabilnih dječjih igračaka na dječjim igralištima,

– radove na stubama, hodnicima i drugim prostorima različitih razina na pristupima građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u građevini za osobe s teškoćama u kretanju ako ne narušavaju funkciju i namjenu građevine, odnosno ako ne utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i/ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te druge radove denivelacije, ugrađenja zvučnih semaforskih uređaja i ugrađenja taktilnih površina u građevinama i na javno-prometnim površinama,

– spomenička i sakralna obilježja tlocrtne bruto površine do 4,00 m 2 i visine do uključivo 4,0 m od razine okolnog tla,

– uređenje okućnice obiteljske kuće ili stambene zgrade za koju je izdana građevinska dozvola ako se radi o građenju: staza, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, potpornih zidova s razlikom razina tla do uključivo 0,80 m, ograda oblikovanih u skladu s lokacijskim uvjetima, visine do uključivo 1,20 m od niže razine okolnog tla, na međi građevinske čestice, vrtnog bazena ili ribnjaka tlocrtne (bruto) površine do uključivo 12 m 2 i dubine do uključivo 1,00 m od razine okolnog tla, ognjišta s otvorenim plamenom tlocrtne (bruto) površine do uključivo 1,5 m 2 i visine do uključivo 3,0 m od razine okolnog tla, temelja stabilnih dječjih igračaka, temelja za postavljanje nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m 3 , solarnih kolektora ukupne osunčane površine do uključivo 6 m 2 i visine do uključivo 1,20 m od razine okolnog tla,

– postaja za mjerenje kakvoće zraka državne i lokalne mreže za potrebe obavljanja tih mjerenja prema posebnom zakonu za koju postoji odluka Ministarstva, odnosno odluke jedinice lokalne samouprave i koja se gradi po tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona,

– izvođenje građevinskih i drugih radova koji su nužni za ispunjavanje obveza tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i vodnog dobra propisanih posebnim zakonom ako tim radovima ne nastaje nova građevina niti se rekonstruira uporabljiva građevina i ako se tim radovima zatečeno stanje u području zahvata u prostoru na koje utječu ti radovi mijenjaju na način i u mjeri koja je određena dokumentom prostornog uređenja, odnosno odlukom o lokacijskim uvjetima donesenoj sukladno odredbama posebnog zakona,

– građenje betonare na gradilištu po tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona, te pod uvjetom najdužeg roka uporabe do izdavanja uporabne dozvole za građevinu čijoj izgradnji je betonara namijenjena, a najduže dvije godine od početka radova,

– građenje privremenih građevina namijenjenih za istražna mjerenja kada postoji odluka nadležnog tijela i koje se grade po tipskom projektu iz članka 70. ovoga Zakona, te pod uvjetom najdužeg roka uporabe od tri godine nakon kojeg se ista mora ukloniti,

– postavljanje plastenika namijenjenih isključivo poljoprivrednoj djelatnosti.

Članak 117.

Ovlašćuje se ministar da po potrebi pravilnikom utvrdi i druge jednostavne građevine i radove za koje građevinska dozvola nije potrebna, te da utvrdi dokumentaciju potrebnu za gradnju tih građevina.

Članak 118.

Građenju, odnosno izvođenju radova iz članka 116. točke 2., 3. i 4. ovoga Zakona može se pristupiti na temelju glavnog projekta kojeg je potvrdilo tijelo graditeljstva na čijem se području namjerava graditi.

Tijelo graditeljstva odbit će rješenjem izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da glavni projekt nije:

– izrađen za građenje, odnosno izvođenje radova za koje nije potrebna građevinska dozvola,

– izrađen od ovlaštene osobe,

– potvrđen u skladu s člankom 82. stavkom 2. ovoga Zakona,

– izrađen u skladu s propisanim načinom dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, da glavni projekt nije izrađen u skladu s drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom, lokacijskim uvjetima ili drugim uvjetima propisanim posebnim zakonima.

U slučaju iz članka 116. točke 3. ovoga Zakona tijelo graditeljstva odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka i ako utvrdi da cilj projektirane rekonstrukcije nije omogućavanje ili olakšavanje kretanja građevinom nepokretnoj, odnosno teško pokretnoj osobi.

Potvrdu iz stavka 1. ovoga članka odnosno rješenje iz stavka 2. ovoga članka tijelo graditeljstva dužno je izdati u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva.

Potvrda odnosno rješenje iz stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga članka dostavlja se radi znanja građevinskoj inspekciji.

GraĐenje u sluČaju neposredne opasnosti

Članak 119.

U slučaju neposredne opasnosti od neočekivanih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja koja neposredno ugrožavaju ljude i dobra, tijekom tih događaja i neposredno nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi one građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.

Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se ukloniti u roku od godine dana od prestanka potrebe za njom. Za uklanjanje takve građevine potrebno je izraditi projekt uklanjanja građevine.

Ako je potrebno da građevina iz stavka 1. ovoga članka ostane kao stalna, za nju se mora ishoditi građevinska dozvola u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja iz stavka 1. ovoga članka.

Obnavljanje oŠteĆenih graĐevina

Članak 120.

U slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz članka 119. stavka 1. ovoga Zakona, građevina se može neovisno o stupnju oštećenja vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s građevinskom dozvol