OTOK LOŠINJ

Naselja na otoku Lošinju

Područje koje je nekada bilo kopno, zbog otapanja ledenjaka nakon ledenog doba kada je razina mora porasla za oko 100 m, postali su otoci. Neka od naselja na otoku stara su i do 4.000 godina i imala su veliku prometnu i trgovačku važnost u prošlosti.

Mali Lošinj
Mali Lošinj smješten je u uvali Augusti koja je najveća zatvorena uvala ovog arhipelaga. Sa svojih skoro 7.000 stanovnika to je najveći grad na otocima Jadrana. Početak naseljavanja i razvoja Malog Lošinja navodi se 12. stoljeće kada je pred naletom Mongola iz Ugarske na otok došlo dvanaest hrvatskih porodica. Neke od tih porodica nastanile su se u uvali Sv. Martin i neki podaci kažu da je upravo ta uvala bila mjesto prvog dodira i iskrcavanja tih osnivača.

Prvobitna zanimanja doseljenika bila su vezana uz stočarstvo i poljoprivredu, da bi se koncem 19. stoljeća, zahvaljujući pomorstvu Mali Lošinj razvio u pomorski gradić i središte ovog otočkog područja. Tako se i danas cijelim gradom i njegovom okolicom osjeća utjecaj pomorske prošlosti i utjecaj lošinjskih kapetana.

Uz mnoge poznate moreplovce i kapetane Mali Lošinj dao je i nekoliko znamenitih ljudi. Znanstvenik Ambroz Haračić zaslužan je za proučavanje klime ovoga područja, kao i za pošumljavanje mnogih šuma u okolici Malog Lošinja. Znanstvenik Spiridon Gopčević postavio je prvi astronomski opservatorij na Jadranu te utemeljio časopis "Astronomische Rundschau". Josip Kašman (1847.-1925.) zasigurno je pronio glas o Lošinju. Briljantni bariton nastupao je diljem svijeta, nastupao na otvorenju Metropolitan opere u New Yorku 1883. i na otvorenju opere u Zagrebu 1870. godine. Njemu u čast podignuta je bista u središtu grada.

Otkrivanjem čudesnih zdravstvenih utjecaja otočke klime i sve većim razvijanjem turizma Mali Lošinj postaje nadaleko poznat i do danas ostaje vrlo popularno odredište brojnih turista iz svih krajeva svijeta.

Ovim područjem prevladavaju borove šume, koje su zamijenile nekadašnje maslinike i obradive vrtove. Uvala Čikat zaslužna je za nicanje Lošinjskog turizma. Uz prekrasne vile i ljetnikovce nekadašnjih austro-ugarskih državnika i bogataša nicali su luksuzni hoteli koji su počeli privlačiti brojne posjetioce i turiste da ovdje provedu svoj odmor koji većini ostaje nezaboravan.

Oko Malog Lošinja nalaze se jedne od najljepših plaža i uvala kao što su Čikat, Sunčana uvala i Valdarke. Poseban doživljaj grada Lošinja doživjet ćete upravo u ljetnim mjesecima, kada deseci tisuća turista preplavljuju ovo područje i ponuda sadržaja dođe do svog punog izražaja. Mali Lošinj posjetiocima nudi sve potrebne sadržaje za boravak i odmor.

Veli Lošinj
Gradić Veli Lošinj smješten je u maloj uvali na jugoistočnoj strani otoka Lošinja, u samom podnožju brda Sv. Ivan. Sa svojih skoro 1.000 stanovnika postao je treće po veličini naselje cresko-lošinjske otočne skupine. Visoke kuće, brojne raskošne vile i kula u centru grada obilježje su ovog mjesta.

Interesantan je podatak da je nekadašnji Veli Lošinj, ili Velo Selo kako se tada zvao bio veći od Malog Lošinja, ali ga je ovaj zbog svog položaja i razvoja pomorstva pretekao po veličini. Tako su tim dvjema mjestima danas imena obrnuta od stvarne veličine naseljenog područja.

U samom središtu gradića nalazi se predivno uređena barokna župna crkva Sv. Antuna Pustinjaka s visokim zvonikom. Na suprotnoj strani luke nalazi se kula s kruništem. Podignuta je u 16. stoljeću radi obrane luke od invazije s mora. Lik kule motiv je grba Velog Lošinja. Ako se prošetate uskim uličicama Velog Lošinja moći čete vidjeti raskošne vile nekadašnjih kapetana i velološinjske gospode. U velološinjskom parku, nedaleko od današnje bolnice broji se oko dvjestotinjak botaničkih vrsta bilja.

Područje samog nastanka Velog Lošinja nalazi se oko crkvice Sv. Nikole iz 15. stoljeća. Ribarski ugođaj Velog Lošinja može se pronaći dalje od centra, u uvali Rovenska. Oko male lučice nalaze se kućice i restorani, a nedaleko se nalazi veliki lukobran kojemu je kamen temeljac 1856. postavio nadvojvoda Maksimilijan.

Rovenska
Intimna ribarska lučica smještena u neposrednoj blizini Velog Lošinja, u uvali zaštićenoj lukobranom, s lijepom plažom. Ovdje je sve u znaku tisućljetne tradicije ljudi koji su svoj život posvetili moru i izravnom dodiru s prirodom. Nudi se privatni smještaj kod mještana, a u restoranima poslužit će vam najbolju svježu ribu i jela od morskih plodova pripravljena na tradicionalan način.

Artatore
Jedno od rijetkih otočkih naselja koje je novijeg datuma, staro tek tridesetak godina. Nastalo je izgradnjom vikendica i bungalova i nastojanjem za proširivanjem turističke ponude Lošinja. Artatore su najljepše upravo u ljetnim mjesecima. Gotovo svaka kuća ovdje nudi smještaj u modernim i uređenim apartmanima te su tako Artatore omiljeno odredište mnogim posjetiteljima ovog otoka. Zaklonjena uvala nudi vezove i sidrište jahtama i jedrilicama, pa je tako ovo mjesto popularno i među nautičarima.

Ćunski
Smješten je na padinama brijega iznad Ćunskog polja koje je najveće plodno područje na otoku Lošinju. Naselje je nastalo na ruševinama i ostacima pretpovijesnih građevina. Danas mjesto broji oko 150 stanovnika. Na glavnoj cesti, odvojak ceste prema zapadu vodi do lošinjske zračne luke.

Sv. Jakov
Nalazi se na otoku Lošinju, 2 km južnije od Nerezina. Nalazi se na vrhu brda, iznad plodnih vrtova. U naselju prevladava poljoprivreda, a manja je orijentacija prema moru. Lučica Studenac, nazvana tako zbog izvora žive vode, nekadašnje je pristanište jedrenjacima koji su plovili ovim područjem. Crkva svetog Jakova, prema kojoj je mjesto dobilo ime, nalazi se na groblju iznad mjesta. Crkva Sv. Marije, izgrađena u 19. stoljeću ima ulogu župne crkve. Stanovništvo mjesta s vremenom smanjilo se na tek četrdesetak stanovnika.

Nerezine
Nerezine su naselje na istočnoj obali otoka Lošinja, smješteno u podnožju Osoršćice. Naselje je nastalo od mnogih izoliranih kuća koje su ljudi podizali na svojoj obradivoj zemlji. Tek u novije vrijeme, razvojem pomorstva i brodogradnje, mjesto se razvija u obalno naselje.

Nerezine su u prošlosti bile vezane uz Osor, najviše zbog svojih obradivih površina s kojih se opskrbljivalo tadašnje stanovništvo. Kula, samostan Sv. Franje i crkva koju je dao sagraditi osorski patricij Kolan Draža, Nerezinama daju karakterističan identitet. Razvojem pomorstva i brodogradnje u Nerezinama se gradi gradska luka i brodogradilište.

Kao turistička odrednica otkrivene su u prošlom stoljeću, ponajviše zbog brda Osoršćica koja oduševljava svoje posjetitelje. Nekada su Nerezine brojile i do 2.000 stanovnika, a danas ih se ovdje nalazi tek 400.

Osoršćica
Iz grada Osora i iz Nerezina odvojci vode prema brdu Osoršćici čiji je najviši vrh Televrin i najviša točka otoka (588 m).

Na samom vrhu čeka vas predivan vidik. Pogled od kojeg zastaje dah prostire se na cijeli arhipelag sve do Suska i dalje, na zapadu do Istre i Apenina, na sjeveru do Triglava, a na istoku do Gorskog kotra i Velebita pod kojim iz modrine izranjaju otoci Rab, Pag, Silba i Olib.